Kohezijski fond Europske unije uspostavljen je 1994. godine, a svrha mu je održiv i učinkovit način ulaganja u jačanje gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije Europske unije. Pravilo kohezijskog fonda ogleda su odnosu bruto nacionalnog proizvoda (BDP) po stanovniku. Odnosno, fond je namijenjen onim država članicama EU čija je bruto vrijednost BDP-a po stanovniku manja od 90% prosjeka EU. U financijskom razdoblju Kohezijskog fonda 2014. – 2020. godine sredstva iz fonda usmjerena su na sljedeće države članice EU: Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Sredstva za kohezijski fond
Sredstva za Kohezijski fond prikupljaju se doprinosima država članica EU, a iznos doprinosa ovisi o jačini ekonomije države članice pa je tako Njemačka u 2020. godini doprinijela s više od 28 milijardi eura što je najviši iznos doprinosa od svih država članica EU. Hrvatska je u 2020. godini doprinijela sa 503,2 milijuna eura dok je najmanji doprinos imala Malta sa 116,5 milijuna eura.
U narednom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godina Republici Hrvatskoj je raspolaganju je 7 milijardi eura od čega je 5,54 milijardi eura za Regionalni razvojni fond, a 1,55 milijardi eura za Kohezijski fond kroz koji se financiraju tzv. veliki nacionalni projekti (vrijednost projekta iznad 50 milijuna eura) koji se podnose Europskoj komisiji na odobrenje, te projekti manje vrijednosti koji su sukladni EU regulativi i doprinose ciljevima Kohezijske politike.
Kohezijski fond uglavnom financira ulaganja u odabrane tematske ciljeve (TC):
- ekonomija s niskom razinom ugljičnog dioksida (TC 4)
- prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje rizika (TC 5)
- Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa (TC 6)
- Održivi promet i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim mrežama (TC 7)
Navedeni tematski ciljevi dio su Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija", a Republika Hrvatska sredstva iz Kohezijskog fonda iskorištava u tematskim ciljevima 6 (Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa) i 7 (Održivi promet i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim mrežama)
Dodatno, Kohezijski fond uključuje i komponentu tehničke pomoći i time doprinosi tematskom cilju 11 (učinkovita javna uprava).
Glavne prednosti Kohezijske (Regionalne) politike
Kohezijski fond je dio Kohezijska politike Europske unije kojom se podržava ravnomjeran razvoj svih država članica što je istovremeno i iskaz solidarnosti EU s manje razvijenim državama i njihovim regijama. Kohezijska politika podupire otvaranje novih radnih mjesta, gospodarski rast, konkurentnost, održivi razvoj i u konačnici unaprjeđenje kvalitete života.
Da bi se bolje razumjela Kohezijska politika i sam Kohezijski fond potrebno je pojasniti od čega se sastoji Kohezijska politika:
Kohezijski fond je instrument gospodarske i socijalne regionalne (kohezijske) politike EU i tematski usmjeren na projekte iz područja Transeuropske prometne mreže i područja zaštite okoliša. Sam fond doprinosi Postizanju ciljeva Kohezijske politike (jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji) uz posebne prioritete Europske unije (zelena i digitalna tranzicija). Načelo supsidijarnosti koje propisuje donošenje odluka na što nižoj razini, odnosno decentralizacija provedbe prisutna je u strukturnim fondovima ali i za Kohezijski fond dok je jedina razlika u pripremi velikih projekata (vrijednost projekta veća od 50 milijuna eura) gdje operativni nivo pripreme i prijave projekta vode državna tijela.
Glavnina ulaganja Fonda ide u dva investicijska područja:
Promet
Naglasak je na Transeuropskoj prometnoj mreži s fokusom na dijelove koji su od europskog interesa a definirani su od strane EU.
Trans – European Network – Transport predstavlja jedinstvenu mrežu koja objedinjuje sve prometne mreže (kopnene, zračne i pomorske) s ciljem osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba unutar teritorije EU.
Okoliš
Veliki naglasak je na investicije u sisteme upravljanja otpadom i vodama. Također, Fond omogućava financiranje projekata koji imaju pozitivan učinak na održivi razvoj uz poseban uvjet, a to je da projekt ima pozitivan učinak na okoliš. Moguće je ulagati u projekte energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije.
Veliki naglasak je na investicije u sisteme upravljanja otpadom i vodama. Također, Fond omogućava financiranje projekata koji imaju pozitivan učinak na održivi razvoj uz poseban uvjet, a to je da projekt ima pozitivan učinak na okoliš. Moguće je ulagati u projekte energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije.
Sufinanciranje projekata iz Kohezijskog fonda
Kohezijski fond bazira se na principu sufinanciranja, odnosno udjelu ili postotku sufinanciranja ukupne vrijednosti projekta. Prevedeno u Hrvatske okvire to znači da maksimalni udio financiranja nekog Hrvatskog projekta iz Fonda ne može biti veća od 85% prihvatljivih troškova projekta. Ovo znači da Republika Hrvatska u svaki projekt mora osigurati 15% nacionalnih sredstava za provedbu projekta.
Bitna stvar je sam proces pripreme projektne dokumentacije i projektne prijave. Da bi projekt uopće bio prihvaćen za razmatranje isti mora sadržavati ključne elemente kao što su: predmet prijave, održivost projekta, društveno-gospodarski i okolišni utjecaj projekta. Sve navedeno potrebno je kako bi se utvrdila povezanost s nacionalnim strateškim pravcima i ciljevima Kohezijske politike. Kada govorimo o velikim projektima onda proces postaje još izazovniji jer se veliki projekti podnose direktno Europskoj komisiji. Europska komisija provjerava ispunjenost svih uvjeta a to znači da se provjerava povezanost s investicijskim prioritetima Kohezijskog fonda, je li projekt sukladan prioritetima država članica EU i procjena gospodarsko-društvenog učinka u srednjoročnom razdoblju (eng. Cost-benefit analiza). Sve navedeno ukazuje da sama izrada projekta kojeg želimo financirati iz Kohezijskog fonda jeste složen proces i zahtjeva tim kvalitetnih unutrašnjih i vanjskih stručnjaka za pripremu i provedbu EU projekata koji mogu odgovoriti na veoma zahtjevan proces izrade projektne prijave.
Sam proces opisan tekstualno može izgledati kompleksan ali upravo iz tog razloga potrebno je educirati se u području pripreme i provedbe EU projekata jer u konačnici Hrvatska ima značajnu potrebu za stručnjacima za pripremu i provedbu EU projekata.
Primjeri projekata
Ako Kohezijski fond svedemo na konkretne primjere projekata onda možemo uvidjeti stvarnu vrijednost i utjecaj rezultata projekata na kvalitetu građana Republike Hrvatske.
Građani nekoliko Hrvatskih gradova kao što su: Zagreb, Osijek, Sisak, Pula, Dubrovnik i Vinkovci dobili su poboljšanu usluga javnog gradskog prijevoza kroz nabavu novih autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza.
Građani koji pak koriste prijevoz vlakovima zasigurno uživaju u vožnji novim elektromotornim vlakovima koji su financirani iz kohezijskog fonda. Novi kilometri tračnica, te modernizacija i elektrifikacija željezničkih pruga zasigurno će povećati brzinu, udobnom i sigurnost putovanja vlakom.
Aktualna i važna tema je odvajanje otpada i reciklaža pa je tako kroz Kohezijski fond financirana izgradnja i opremanje 180 reciklažnih dvorišta u Republici Hrvatskoj.
Dodatno, veliki broj projekata za poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture u gradovima širom Hrvatske financiran je upravo iz Kohezijskog fonda.
Hrvatska i u novoj perspektivi 2021. – 2027 ima veliku mogućnost iskorištavanja sredstava iz Kohezijskog fonda a za to su nam potrebni kvalitetni stručnjaci za pripremu i provedbu EU projekata.
Ovo je dobra vijest za sve koji se žele uključiti u projekte koje financira EU. Zasigurno da će u narednom periodu doći do povećane potražnje za stručnjacima u području EU fondova. Stručnjacima/konzultantima za EU fondove nikad nije dosadno i monotono jer imaju priliku raditi na kako je već navedeno širokom rasponu tema i projekata koji imaju znatan utjecaj na kvalitetu svakog građana Republike Hrvatske. Rad u području EU fondova konstantno razvija nove vještine i stručnost, a također širi profesionalnu mrežu kontakta. Svaki rad se plaća pa tako i stručnjaka za EU fondove. Bilo da radite na pripremi ili provedbi projekata, prosječna plaća EU konzultanata u Hrvatskoj se kreće od 6.000 – 15.000 kn. Mnogi misle da je lako napisati projekt i provesti sve planirane aktivnosti ali to je daleko od realnosti. No, želite li aplicirati za EU fondove vlastite projekte ili postati konzultant i pomoći drugima u tome, trebat će vam odgovarajuća edukacija i obuka.
Ako ste zainteresirani za to da postanete EU konzultant, kontaktirajte nas - rado ćemo vam pomoći da započnete! Ako želite biti dio ovog uzbudljivog područja, svakako provjerite naše nadolazeće programe usavršavanja o pripremi i upravljanju EU projektima, kao što je Voditelj pripreme i provedbe EU projekata.