Predavači na programu Propedeutika psihoterapije

Na programu Propedeutika psihoterapije na Pučkom otvorenom učilištu Petar Zrinski predavači su stručnjaci u području psihoterapije:

 

prof.dr.sc. Ante Bagarić

Rođen 8. svibnja 1960. godine u Bugojnu, BiH. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1984. godine. Specijalizaciju iz psihijatrije je završio 1996. godine i od tada radi u Klinici za psihijatriju Vrapče. Aktualno je Predstojnik Zavoda za liječenje ovisnosti. Poslijediplomski studij iz psihoterapije završio je 1996. godine. 2000. godine obranio je magistarski rad na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 2000. godine.

Doktorsku disertaciju obranio je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine. Stalni je sudski vještak iz psihijatrije. Subspecijalist psihoterapeut, te subspecijalist adiktolog. Član je stručnih društava (za kliničku psihijatriju, psihoterapiju, forenzičku psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti i dr.). Od 2000-2002. godine bio je član komisije za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH. Od siječnja do srpnja 2002. godine bio je Ravnatelj Hrvatskog zavoda za prevenciju ovisnosti. Od 2005-2012. godine bio je predsjednik Povjerenstva za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba. Od 2014. godine potpredsjednik je Instituta za grupnu analizu Zagreb.

Objavio dosada više od 100 znanstvenih i stručnih radova. Autor je i koautor deset knjiga iz oblasti psihijatrije. Sudjelovao s više od 50 izlaganja na međunarodnim i domaćim, znanstvenim i stručnim skupovima koja su popraćena sa sažecima objavljenim u knjigama sažetaka. Biran je za recenzenta značajnih znanstvenih i stručnih časopisa (Croatian Medical Journal, Psychiatria Danubina, Alcoholism and Psychiatry Research, Psihoterapija, Acta medica Croatica, Socijalna psihijatrija, Acta medica Jadertina). Recenzent je važnih udžbenika iz psihijatrije (Kontratransfer u forenzičkoj psihijatriji, Errare humanum est i dr.). Prevoditelj je ključnih psihijatrijskih udžbenika (DSM-IV, MKB-10, DSM 5). Od osnivanja (1996. godine) voditelj je Odjela za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, a osnivač je i voditelj prvog programa za liječenje ovisnika o kockanju i internetu. Stalni član ispitne komisije za polaganje subspecijalističkog ispita iz psihoterapije i adiktologije. Izradio je više od 800 psihijatrijskih ekspertiza.

Autor je ili koautor većine državnih dokumenata iz područja ovisnosti i koautor je Nacionalne strategije za suzbijanje ovisnosti, te akcijskog plana za provođenje prevencije ovisnosti RH. Stalni je konzultant i suradnik više udruga koje se bave pomoći ovisnicima (Jedni za druge, UPO).

Od 2008. godine vodi nastavu kolegija Socijalni rad i ovisnosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, sudjeluje u nastavi iz psihijatrije (područje ovisnosti i psihodinamike) za studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu; u nastavi na poslijediplomskom studiju za specijalizante iz psihijatrije; u nastavi na poslijediplomskom studiju za specijalizante iz dječje i adolescentene psihijatrije; u nastavi na poslijediplomskom studiju iz psihoterapije; u nastavi na Hrvatskom vojnom učilištu; u nastavi na Medicinskom fakultetu u Mostaru i na drugim programima iz područja psihijatrije.

 

Mirta Blažev, mag. psych., mag. oec.

Diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2014. Trenutno se školuje na poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na četverogodišnjem studiju iz područja integrativne psihoterapije u Hrvatskoj udruzi integrativnih psihoterapeuta.

Autorica je brojnih znanstvenih radova na hrvatskom i engleskom jeziku. Zaposlena je kao asistentica na Institutu za društvena istraživanja Ivo Pilar.

Sudjeluje kao istraživač na dva znanstvena projekta te kao vanjski suradnik na različitim metolodološkim kolegijima (ispravljanje studentskih istraživačkih izvještaja). Područje interesa joj je psihologija obrazovanja.

Tijekom studija bila je demonstrator na brojnim metodološkim i statističkim kolegijima u višegodišnjem angažmanu (Deskriptivna statistika, Inferencijalna statistika, Modeli analize varijance, Eksperimentalne metode, Neeksperimentalne metode, Mjerenje u psihologiji).

Dobitnica je: Nagrade za najboljeg studenta preddiplomskog sveučilišnog studija psihologije, Nagrade za najboljeg studenta diplomskog sveučilišnog studija psihologije i Priznanja za izvananstavne aktivnosti i rad u studentskim i drugim udrugama

 

dr.sc. Doris Čuržik, klin.psih.

Rođena je 1986. godine u Osijeku. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2010. godine diplomirala je psihologiju, s temom Anksioznost i anksiozna osjetljivost kao prediktori porođajne boli.

Doktorirala je 2017. godine s temom Proširenje kognitivnoga modela paničnoga poremećaja. Od svibnja 2010. do rujna 2013. godine radila je kao psiholog na poslovima kliničkog psihologa u Centru za krizna stanja Klinike za psihijatriju KBC-a Rebro. Povremeni je recenzent znanstvenih časopisa Psychiatria Danubina, Socijalna psihijatrija i Medica Jadertina.

Od listopada 2013. do rujna 2016. godine radila je kao stručna savjetnica za psihološko savjetovanje studenata Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Kao koordinatorica radne skupine, sudjelovala je u izradi Smjernica postupanja za studente sa psihičkim smetnjama i kroničnim bolestima u okviru akademskog okruženjau okviru IPA-IV projekta.

Od 2013. godine vanjski je suradnik u nastavi Katedre za kliničku i zdravstvenu psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kolegijima Uvod u kliničku psihologiju, Klinička procjena psihičkih poremećaja i Psihoterapijski pravci. Od akad god. 2018/19. suradnik je u nastavi na poslijediplomskom specijalističkom studiju kliničke psihologije na kolegiju Psihološke intervencije i tretmani. Godine 2019. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u polju psihologija.Osim u nastavi, bila je angažirana i u koordinaciji i radu Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovala je i u organizaciji međunarodnoga znanstvenoga skupa 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa. Do sada je objavila 9 znanstvenih i 2 stručna rada. Održala je dvadesetak javnih predavanja i priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.

Od svibnja 2013. godine voditeljica je udruge Centar za psihološko usavršavanje za terapiju anksioznih i depresivnih smetnji te klinička istraživanja. Akreditirani je kognitivno-bihevioralni terapeut (europska i hr akreditacija) i edukator pri Hrvatskom udruženju za bihevioralne i kognitivne terapije sa statusom kliničkog psihologa pri HPK. Sukladno edukacijama u svakodnevnom terapijskom radu s klijentima (odrasli) primjenjuje KBT, ACT i Shema terapiju.

Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog udruženja za kognitivno bihevioralne terapije (HUBIKOT) te Hrvatskog društva za primijenjenu psihofiziologiju i neurofeedback.

 

dr.sc. Ivan Dević

Doktorirao je na studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine.

Trenutno je zaposlen kao znanstveni suradnik na institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i predaje više kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj razini na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Tokom svoje karijere završio je brojna dodatna usavršavanja te radio na preko trideset raznih projekata na području obrazovanja, demografije i civilnog društva.

Član je redakcije Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje, Hrvatskog psihološkog društva, European Science Education Research Association (ESERA) i European Educational Research Association (EERA).

 

dr.sc. Mile Marinčić

Diplomirao je 2008. godine na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i stekao zvanje magistra filozofije i magistra religijske kulture.Doktorirao je 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Integrativna gospodarska etika Petera Ulricha u kontekstu suvremenih etičkih strujanja”, na polju filozofija, grana etika i stekao naziv doktora humanističkih znanosti.

Dekan je Visoke škole Ivanić Grad. Od 2007. suradnik je na Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Zrinski, u Zagrebu, u okviru predmeta Integralno upravljanje poduzećem, te nositelj predmeta Gospodarska etika i predmeta Upravljanje znanjem. Povremeni je suradnik na MBA studiju Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i od 2018. Vanjski suradnik Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru.

Izabran je u zvanje znanstveni suradnik iz polja filozofija, grana etika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. godine, a naslovno znanstveno nastavno zvanje docenta iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polja filozofije, grane etike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci dobio je 2019. godine.

 

Renata Mateša Dević, mag. psych.

Stekla je zvanje magistre psihologije nakon što je 2012. godine diplomirala na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

Već za vrijeme studija počela se baviti psihološkim i profesionalnim savjetovanjem, a trenutno je zaposlena u Psihološkom savjetovalištu Visoke policijske škole te radi kao nastavnik u nekoliko zagrebačkih srednjih škola.

Članica je Europske udruge za realitetnu terapiju, Udruge za realitetnu terapiju RH, Hrvatske psihološke komore, Volonterskog centra Zagreb i Hrvatskog psihološkog društva.


doc.dr.sc. Damir Miholić

Rođen je u Zagrebu 1969. godine. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu diplomirao je 2001. godine, a doktorirao 2011. godine. Od 1990. djeluje u Učilištu Zagrebačkog kazališta mladih najprije kao polaznik, zatim kao asistent, a zatim kao honorarni dramski pedagog.

Od 2002. godine znanstveni je novak na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Nositelj je više kolegija u okviru preddiplomskog i diplomskog studija.

Pohađao je brojne seminare i radionice dramske pedagogije u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1998. vodi radionice na Europskim dramskim susretima EDERED u Finskoj, Izraelu, Estoniji, Madžarskoj, Austriji i Irskoj. Od 2004. usavršava se u psihodramskoj edukaciji te vodi radionice za učitelje, studente i rehabilitatore.

2010. godine je stekao je i zvanje psihodramskog terapeuta i licencu ECP (European Certificate for Psychotherapy). Aktivno je sudjelovao u nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova te istražuje mogućnosti primjene kreativnih medija, napose kazališta i drame u edukaciji, rehabilitaciji i terapiji.Voditelj je niza domaćih i međunarodnih radionica za djecu, mlade te edukacija za stručnjake iz različitih područja.

 

dr.sc. Igor Mikloušić

Diplomirao je 2006. godine studij psihologije kao najbolji u generaciji. Radio je kao znanstveni novak na Institutu Ivo Pilar, a 2014. godine je završio poslijediplomski studij Psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom disertacije “Psiholeksička studija vrlina u hrvatskom jeziku” i od tada je zaposlen kao znanstveni suradnik. Usavršavao se na Sveučilištu u Oxfordu. 

Radio je kao znanstveni novak, a potom i kao asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te kao predavač na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Sada se bavi savjetovanjem na projektima vezanim uz ponašanje potrošača i glasača, te na razvoju edukacija vezanih uz digitalno zdravlje. Područje interesa u znanosti su mu evolucija religioznosti, kognitivna znanost religije te psihologija ličnosti, a bavi temama vezanim uz moral, suradnju, interpersonalne i romantične odnose te interakcijom ljudi s novim, digitalnim, svijetom.

Radi kao konzultant na projektima vezanim uz ponašanje potrošača i glasača, te na razvoju edukacija vezanih uz digitalno zdravlje. U svom radu posebice zagovara evolucijsko-psihološki pristup razumijevanju ljudi koji promatra naše osobine i motivacije u kontekstu evolucijskih izazova s kojima smo bili izloženi kao vrsta.

Autor je niza popularno znanstvenih tekstova, emisija i predavanja, a 2019. dodjeljena mu je Državna nagrada za znanost za popularizaciju znanosti.

 

doc.dr.sc. Gabrijela Ratkajec Gašević

Zaposlena je kao docentica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je socijalna pedagoginja, doktorirala je na Pravnom fakultetu, na Studijskom centru socijalnog rada na temu spremnosti na promjenu ponašanja kod osoba s problemima u ponašanju. Uz to, završila je edukaciju iz realitetne psihoterapije u Institutu za realitetnu terapiju i stekla status savjetovatelja.

Na preddiplomskom i diplomskom studiju Socijalne pedagogije na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu predaje na predmetima vezanim uz razvoj vještina važnih za provedbu socijalnopedagoških intervencija poput komunikacijskih vještina i grupnog pristupa u socijalnopedagoškom radu. Uključena je u nekoliko znanstveno istraživačkih projekata usmjerenih na istraživanje spremnosti na promjenu, razvoja obiteljski utemeljenih intervencija, kompleksnih intervencija, procesa otpornosti, biografskih tehnika u radu s mladima u izvanobiteljskoj skrbi.

Od stručnog angažmana, provodi savjetovanje s mladima s problemima u ponašanju i njihovim obiteljima u Nastavno – kliničkom centru Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta te radi evaluacije stručnih programa udruga.

 

Božidar Nikša Tarabić, mag. psych.

Tijekom formalnog obrazovanja posebno seusmjerio na bio-medicinsku skupinu predmeta, a radi stjecanja dodatnog teorijskog znanja u području neurobiologije. Bio je među 10% najboljih studenata svoje generacije te je dobitnik i tri dekanove nagrade. Ima objavljeno 5 znanstvenih radova i poglavlja u knjigama, izlagao je na preko 10 znanstvenih i stručnih konferencija, bio je suradnikom na 7 znanstvenih i stručnih projekata od čega voditelj jednog.

Psihologiju je diplomirao na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine, a trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Master of Bussines Adminsitration na Cotrugli Business School. Zaposlen je u Rektoratu Sveučilištu u Zagrebu, kao viši stručni savjetnik za savjetovanje studenata.

Vanjski je suradnik na nekoliko visokih učilišta, uključujući i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zdravstveno veleučilište Zagreb. Bavi se i znanstvenim i stručnim projektima u području bazične znanosti, kao i njezinih primijenjenih aspekata kako u vidu razvoja potencijala pojedinca i njegove integracije u društvo i radno okruženje tako i u identifikaciji individualnih razlika, npr. multimodalne psihofiziološke mjere u selekciji zaposlenika.

Edukant je bihevioralno-kognitivnih terapija te u svom stručnom i kliničkom radu (psihološkoj, neuro-psihološkoj dijagnostici i tretmanu) radi na aktivnoj integraciji znanja iz područja neuro-bio-psihologije, kliničke i savjetodavne psihologije te teorija ličnosti i motivacije.

Uživa i u predavačkoj djelatnosti, a je njegova interaktivna predavanja i vježbe – kojima je cilj integracija teorije i prakse kroz razumijevanje i primjenu – do sada pohađalo preko 2 tisuće zadovoljnih studenata.